spot_img

Ambalaža i dizajn: Ključan diferencijator između brendova

Piše: Marija Brkanić Kulenović
marija@ambipak.hr

Samo u Europskoj uniji svake se godine proizvede više od 2,2 milijarde tona otpada, pri čemu ambalažni otpad iznosi više od 84 milijuna tona odnosno gotovo 190 kilograma po stanovniku. Očekuje se da bi, bez daljnjih intervencija, količina do 2030. mogla porasti na 209 kilograma po stanovniku. Stoga su europski zakonodavci odlučili poduzeti opsežne promjene u regulativi gospodarenja otpadom i donijeli propise koji promoviraju održiviji model poznatiji i popularniji pod nazivom kružno gospodarstvo.

Cilj Uredbe o ambalaži (PPRW), prihvaćene krajem travnja ove godine, je ukupne količine smanjiti za 5 posto do 2030., 10 posto do 2035. i konačno 15 posto do 2040., a ona od zemalja članica zahtijeva posvećenost gospodarenju ponajprije plastičnom ambalažom.

To znači da će određene vrste plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu od 1. siječnja 2030. biti zabranjene, a prije svega se tu misli na ambalažu za neprerađeno svježe voće i povrće, ambalažu za hranu i piće koja se puni i konzumira u kafićima i restoranima, pojedinačne porcije za primjerice začine, umake, vrhnje i šećer, zatim minijaturnu ambalažu za toaletne proizvode i vrlo lagane plastične vrećice debljine ispod 15 mikrona.

Kako bi se u što većoj mjeri spriječili štetni učinci na zdravlje, nova Uredba predviđa i zabranu upotrebe takozvanih “zauvijek kemikalija” (per- i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS) iznad određenih pragova u pakiranjima koja dolaze u dodir s hranom.

Istraživanja pokazuju da su potrošači slabo informirani o mogućnostima recikliranja ambalaže

Briselski zakonodavci u budućnosti također očekuju da sva ambalaža ispunjava stroge kriterije za recikliranje osim kad su u pitanju materijali od laganog drveta, pluta, tekstila, gume, keramike, porculana i voska. Plastična ambalaža također će se pridržavati ciljeva minimalnog recikliranog sadržaja, a također će se provoditi minimalni ciljevi recikliranja prema težini ambalažnog otpada.
Osim toga, predviđa se da 90 posto jednokratnih plastičnih i metalnih spremnika za piće veličine do 3 L mora se skupljati odvojeno do 2029., bilo putem sustava povrata pologa ili drugih rješenja koja mogu postići taj cilj. Krajnji distributeri pića i hrane za van potrošačima bi trebali omogućiti da donesu vlastite spremnike i do 2030. ponuditi 10 posto popusta na proizvode koji se poslužuju u formatu pakiranja za višekratnu upotrebu.

Pakiranja alkoholnih i bezalkoholnih pića imat će vlastite ciljeve ponovne uporabe do 2030., ali oni se neće primjenjivati na određene proizvode kao što je mlijeko, vino, aromatizirana vina i jaka alkoholna pića. A za transportnu i prodajnu ambalažu te grupnu ambalažu vrijedit će vlastiti ciljevi ponovne uporabe do 2030. i u bilo kojem od ovih slučajeva državama članicama bit će dopušteno petogodišnje odstupanje od zahtjeva pod određenim uvjetima.

Kako bi se dodatno smanjila nepotrebna ambalaža zakonodavci su postavili maksimalni omjer praznog prostora od 50, a odredba će se primjenjivati na grupiranu, transportnu i ambalažu koja se koristi u e-trgovini.

Provedba u praksi
Ali, reklo bi se, teorija i pisana pravila nastala u bespućima briselskih hodnika su jedno, a provedba u praksi i na terenu nešto sasvim drugo. Proizvođači ambalaže, ali ne samo oni, na sto su muka i svjesni koliko ih zahvata čeka, a o koliko je obimnom poslu riječ pojasnili su i iz Fortenova grupe koja u svom asortimanu ima više od 15.000 SKU-ova (šifri pojedinačnih artikala), uključujući privatnu marku i vlastite brendove te očekuju da će uslijed nove EU Uredbe o ambalaži (PPRW) biti promjena gotovo u svakoj kategoriji proizvoda.

“U planu nam je dubinska analiza stanja svake kategorije proizvoda na temelju koje ćemo definirati iduće korake, rokove i potrebna ulaganja. Promjene će se realizirati prvenstveno u segmentu ambalaže od plastike, a bit će uključene i ostale vrste ambalaže, sve kako bi se postigao zadani cilj od 100 posto reciklabilnosti”, poručuju iz ove kompanije te dodaju kako su već tijekom prošle godine pripremali svoje operativne kompanije za nadolazeću regulativu. Organizirali su radionicu na kojoj su prezentirani okvirni zahtjevi, a u pripremi je i nova radionica na kojoj će se sažeti usvojeni zahtjevi i definirati planovi i vremenski rokovi za nadolazeće razdoblje do 2030.

Operativne kompanije
Podsjećaju također kako sve operativne kompanije Fortenova grupe kontinuirano i sustavno rade na smanjenju plastičnog otpada i na održivoj ambalaži za svoje proizvode te aktivno prate temu Uredbe o ambalaži. “Jamnica, kao vodeći regionalni proizvođač prirodnih mineralnih voda i osvježavajućih pića, u svom portfelju ima neke od najpoznatijih hrvatskih i regionalnih brendova. Prema Uredbi, proizvođači do 2025. godine moraju imati minimalno 25 posto reciklata u bocama koje stavljaju na tržište, a do 2030. godine taj se postotak treba povećati na 30 posto. Jamnica trenutno u svojoj ponudi ima boce Jane proizvedene od 100 posto rPET-a u volumenima 0,5 L i 0,33 L. Važno je istaknuti da su rPET boce Jane proizvedene od recikliranih boca Jane. U sklopu projekta pod nazivom ‘Jana u Janu’, Jamnica zaokružuje kompletan ciklus proizvoda tako da se od PET boca Jane ponovno, nakon zaokruženog ciklusa recikliranja, proizvede nova boca Jane. Dodatno, veći dio asortimana Jamnice je prilagođen i na neodvojivi čep za koji Uredba stupa na snagu najkasnije u srpnju 2024.”, naglašavaju iz Fortenove te dodaju kako su i ostale njihove prehrambene kompanije uvele održiva pakiranja.

Zvijezda na pojedinim proizvodima već koristi ambalažu smanjene gramature te ujedno testira i razne opcije aplikacije plastične (PP) ambalaže smanjene gramature za druge proizvode. Najbolji primjeri toga su Margo kadice gdje je smanjenjem gramature ukupno smanjena količina plastike za 9.300 kilograma. Dijamant će novim investicijama u proizvodne pogone omogućiti smanjenje težine PET boce za 20 posto (s 22 g na 18 g) te smanjenje emisija CO₂ za 18 posto što će biti istaknuto i na etiketi njihovog proizvoda.

Glavni cilj svima nama treba biti povećati stopu odvajanja, sakupljanja i recikliranja

PIK Vrbovec je korištenjem reciklabilnih plastičnih RPC lodni kao višekratne transportne ambalaže već sada značajno smanjio broj jednokratnih pakiranja odbačenih pri izlaganju proizvoda na police trgovačkih lanaca, a veliki utjecaj na ukupno smanjenje količine plastike imalo je i uvođenje tanjih folija na asortimanu narezaka.

U segmentu maloprodaje i razvoja trgovačke marke kriteriji održive ambalaže već su uvršteni u pojedine natječaje za proizvode privatne marke te se ujedno provjerava i dostupnost alternativnih ambalaža za postojeće proizvode i njihova pakiranja. “Fortenova grupa je i prije stupanja na snagu ove regulative zadala smjernice na temelju propisanih ciljeva ove regulative budući da se jedna od internih ESG radnih grupa bavi održivom ambalažom i kružnom ekonomijom”, poručuju za kraj iz Fortenove uz zaključak kako je pred njima veliki posao, zahtjevni ciljevi, ali da kao lider na tržištu u segmentu maloprodaje i proizvodnje hrane osjećaju dužnost i obvezu voditi primjerom.

Ambalažna rješenja
Ciljevima i provedbom nove EU Uredbe o ambalaži posvećeno se bavi i proizvođač ambalažnih rješenja DS Smith. “Kao vodeći proizvođač održivih ambalažnih rješenja i papirnatih proizvoda te pružatelj usluga recikliranja diljem svijeta, u potpunosti podržavamo ciljeve nove Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Nema sumnje, smanjenje zagađenja uzrokovanog ambalažom te pružanje pomoći poduzećima i potrošačima u izgradnji kružnog gospodarstva ključ je prema održivijoj budućnosti”, ističe Ivana Gašparić Šimonek, Cluster Marketing & Communications Manager. Smatra kako su u privilegiranoj poziciji da pomognu svojim kupcima i partnerima kako bi se prilagodili novoj EU Uredbi o ambalaži te naglašava kako se ambalaža od valovitog kartona ističe kao vrhunski primjer cirkularnosti, a riječ je o materijalu koji se prikuplja i reciklira diljem Europe kroz učinkovitu infrastrukturu sastavljanu desetljećima.

“Stopa recikliranja kartona prelazi 90 posto, a valoviti karton doseže prosječni udio reciklirajućeg sadržaja od 89 posto, što je potvrda učinkovitosti našeg dobro uspostavljenog sustava recikliranja diljem Europe”, naglašava Gašparić Šimonek pojašnjavajući kako je valoviti karton srž transportne ambalaže u europskim opskrbnim lancima i visoko je lokaliziran kroz poslovanje koje koristi europsko gospodarstvo, pridonoseći njegovoj otpornosti i neovisnosti. Štoviše, ako se mudro koristi pridonosi održivom i kružnom gospodarstvu. U DS Smithu vjeruju da mjere sadržane u PPWR-u na ovaj ili onaj način utječu na većinu kategorija ambalaže, stoga se sve tvrtke trebaju pripremiti za ono što dolazi.

Ona također podcrtava kako se s ubrzanim globalnim promjenama u svijetu gotovo svakodnevno pojavljuju i novi trendovi u pakiranju. Razvijaju se nove digitalne tehnologije koje mijenjaju način na koji kupujemo i živimo, a ambalaža istovremeno postaje ključan diferencijator između brendova. Bilo da se radi o online kupovini ili klasičnoj kupovini u supermarketima, jasno su vidljive značajne promjene u ambalažnom pristupu, potaknute željom da budemo ekološki prihvatljiviji i etičniji u potrošnji.

Ključni trendovi
Pri tome ipak navodi pet ključnih trendova. Kao prvo to je pitanje održive ambalaže jer su potrošači više nego ikad zabrinuti zbog utjecaja plastike na okoliš. Mnogi brendovi smanjuju upotrebu plastike, recikliraju otpad te koriste održivije materijale. Od ambalaže se sve više traži i da bude praktična jer užurban način života prisiljava potrošače da kupuju proizvode u pakiranjima koja je lako otvoriti, držati i reciklirati. Ona je ujedno i sredstvo komunikacije. “Ambalaža je oduvijek imala ključnu ulogu u promociji brenda, a danas kroz nju brendovi ostvaruju jaču emocionalnu povezanost sa svojim potrošačima, dok je dodavanje zanimljivih i personaliziranih poruka na ambalažu ključ uspjeha te put do srca svakog potrošača”, ističe Gašparić Šimonek.

Također ne treba zanemariti niti pametnu ambalažu koja koristi dizajn i tehnologiju kako bi potrošačima pružila dodatnu vrijednost. Najpoznatiji primjer za to je tiskanje QR kodova koji potrošačima pružaju dodatne informacije o proizvodu. Naposljetku, istraživanja pokazuju da su potrošači slabo informirani o mogućnostima recikliranja ambalaže stoga je bitno na ambalaži informirati potrošače o mogućnostima recikliranja te osigurati da se ambalaža može lako rastaviti kako bi se reciklirala.

Do 2029. odvojeno se mora skupljati 90 posto jednokratnih plastičnih i metalnih spremnika za piće veličine do 3 L

“Potrošači traže održivija ambalažna rješenja što potvrđuje i podatak iz istraživanja DS Smitha da čak 56 posto njih u Europi želi smanjiti upotrebu plastike, dok ih 52 posto vidi mogućnost recikliranja kao glavnu značajku ambalaže”, naglašava Gašparić Šimonek uz zaključak da, a kako bi odgovorili na nove zahtjeve potrošača kao i na zakonske promjene koje utječu na industriju ambalaže, DS Smith kontinuirano razvija održiva i kružna ambalažna rješenja, koja su zamjena za teško reciklirajuću plastiku.

Proces promišljanja
Trendove kao i implementaciju nove regulative o ambalaži i ambalažnom otpadu te jednokratnoj plastici pomno prate i u koprivničkoj Podravki. Smatraju kako će novi zakonski okvir u velikoj mjeri promijeniti ambalažu, i to od samog procesa promišljanja pa sve do dizajna te navode kako su sve aktivnosti usmjerene na pojednostavljenje dizajna, uvođenje mono materijala, smanjenje mase ambalaže, ponovnu upotrebu i recikliranje. Zato je i njihov trenutni cilj pojednostaviti sve procese i imati što manje ambalažnih materijala po jedinici proizvoda. “U slučajevima kada ih imamo više, zbog toga što ponekad nije moguće koristiti samo jedan ambalažni materijal za određeni proizvod, radimo na tome da svi korišteni materijali budu reciklabilni te da educiramo potrošače na koji način da ispravno odvoje navedene materijale”, ističu iz Podravke.

Aktualnom kampanjom “Limenka. Svima draža ambalaža” nastavljaju s ostvarivanjem ranije postavljenih ciljeva kroz implementaciju Strategije održivog poslovanja Grupe Podravka do 2030. i njoj pripadajuće Nutritivne strategije. Jedan od glavnih ciljeva Strategije jest i nastojanje da 100 posto ambalaže bude reciklabilno, povratno ili kompostabilno za sve prehrambene proizvode.
“Kampanju smo pokrenuli kako bismo osvijestili potrošače i javnost o mnogobrojnim prednostima koje donosi metalna ambalaža, odnosno limenka. S obzirom na to da su limenke jedan od nekoliko vrsta ambalažnih materijala koji se koriste još od početaka Podravkine proizvodnje, svjesni smo mnogobrojnih koristi limenki s jedne strane te još uvijek negativnog konteksta riječi konzerva koja se ponekad pogrešno poistovjećuje s riječi konzervans. No, situacija je upravo suprotna. Hrana u limenkama ne sadrži konzervanse zbog termičke obrade na visokim temperaturama pa je na taj način osiguran dugi rok trajanja proizvoda, bez promjene nutritivnih vrijednosti”, podsjećaju iz koprivničke tvrtke. Dodaju kako se pakiranjem proizvoda u limenke dobivaju lako dostupni i trajni proizvodi koji su kvalitetni, zdravi i brzo spremni za obrok. Također, limenka je 100 posto reciklabilna ambalaža koja je u potpunosti ponovo iskoristiva. Spominju i da se limenke mogu čuvati u ambijentalnim uvjetima, bez korištenja rashladnih uređaja, čime metalna ambalaža doprinosi i smanjenoj emisiji ugljičnog dioksida.

Najpopularniji proizvodi
Ističu kako su neki od najpopularnijih Podravkinih proizvoda, poput bolognese umaka i jadranskih sardina u biljnom ulju, pakirani u limenke. Asortiman grahorica i mahunarki te mesni proizvodi i prerađevine kao i riblji asortiman dolaze u metalnoj ambalaži. Osim navedenih, u metalnu ambalažu pakiraju se i proizvodi na bazi rajčice, paštete, pastozni dodaci i, u određenim izdanjima, Vegeta. Metalna ambalaža također se koristi i u segmentu poklopaca na staklenoj ambalaži.

“Globalni trendovi pokazuju da smo na dobrome putu. Tržište konzervirane hrane bilježi rast, a kao glavni benefiti navode se duži rok trajanja i laka dostupnost. Također, predviđanja ukazuju na to kako će promjene u načinu života, prošireni distribucijski kanali i rastuća potražnja za gotovim prehrambenim proizvodima dodatno proširiti korištenje metalne ambalaže”, napominju te dodaju kako u suradnji s dobavljačima, odnosno proizvođačima ambalaže, tvrtka istražuje i testira sve opcije koje mogu doprinijeti smanjenju emisije CO₂, poboljšanju stope recikliranja te smanjenju količine ambalažnog otpada. Zbog toga od svojih partnera traže izračun emisije CO₂ za pojedini tip materijala, ali i vode brigu da partneri koriste reciklirane sirovine za izradu ambalaže te da za to imaju certifikate kvalitete i migracijske testove koji dokazuju ispravnost i sigurnost ambalaže.

Naši sugovornici se slažu kako je sav otpad teško ukloniti i reciklirati, ali se sigurno može puno više učiniti svakim danom – od jačanja same svijesti o važnosti selektiranja i recikliranja otpada, do aktivnosti i rada na tome. Pri promišljanju budućnosti ambalaže svakako jedna od misija mogu biti principi kružnog gospodarstva. Glavni cilj svima nama treba biti povećati stopu odvajanja, sakupljanja i recikliranja. A upravo zato, svi u proizvodnom lancu, od proizvođača sirovina, boja, lakova, ljepila i ostalih komponenti, do proizvođača prehrambenih proizvoda i krajnjih potrošača, trebaju se prilagoditi novim trendovima i ciljevima.

spot_img

Obavezno pročitajte

Povezani članci